Apolon│Parnassius apollo│Apollo

Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus)
Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus) na bodljikastom stričku (Cardus acanthoides)

Znanstveno ime: Parnassius apollo ssp. liburnicus (Rebel & Rogenkofer, 1893)
Porodica – rod: Papilionidae – Parnassius
Englesko ime: Apollo
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: VU (osjetljiva)
Raspon krila: 65-83 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: žednjaci (Sedum sp), ružičasti žednjak (Rhodiola rosea), planinska čuvarkuća (Sempervivum tectorum).

Uvod

Apolon (Parnassius apollo) je leptir našeg planinskog područja. U Hrvatskoj je prisutna isključivo podvrsta liburnicus. U odnosu na do sada 160 poznatih podvrsta, ssp. liburnicus jedinke su među većima i ističu se svojim lijepim izgledom.

Svojim izgledom predstavlja simbol našeg gorskog područja.

Identifikacija i spolni dimorfizam

Zbog karakteristične bijele boje ljuskica krila i parovima karakterističnih očiju sa crvenom bojom, apolona se ne može zamijeniti sa nekim drugim leptirom. Rubovi krila su prozirni. Tijelo je tamno i presvučeno sivo-bijelim dlačicama. Ženke su veće od mužjaka i imaju nešto veće oči na stražnjem krilu te nemaju intenzivnu bijelinu ljuskica krila i dlačica na tijelu kao mužjaci. Zbog varijabilnosti i starosti jedinki, bez pregleda genitalija nije ih moguće pouzdano razlikovati po spolu.

Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus)
Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus) na dinarskoj prženici (Knautia dinarica)

Iz porodice Parnassius kod nas je prisutan još crni apolon (Parnassius mnemosyne) kojeg je lako razlikovati jer je manji i nema crvene oči na krilima.

Ponašanje

Apolon je prilagođen gorskim uvjetima. Ima snažna i čvrsta krila koja su otporna na jaki vjetar i kišu. Leti na temperaturama većim od 12°C, a ni umjereni vjetrovi ga neće omesti u hranjenju. U slučaju olujnog vjetra zadržava se prizemno na biljkama u zoni gdje je vjetar slabiji držeći se snažnim nogama za neku biljku.

Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus)
Apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus) na žednjaku (Sedum)

Nakon dizanja jutarnjih temperatura odlazi na hranjenje. Let je relativno spor. S obzirom na intenzivnu bijelu boju lako ga je primjetiti. Imago se hrani nektarom cvijeta brojnih biljnih vrsta kao što su stričci (Carduus sp), prženice (Knautia sp), vunasti osjak (Cirsium eriophorum), žednjaci (Sedum sp) itd. Ispod je kratak video koji prikazuje hranjenje imago leptira na Velebitu.

Apolon, hranjenje nektarom

Razmnožavanje

Nakon parenja ženka polaže jaja na ili u blizini biljke hraniteljice. Prezimljuje u stadiju jajašca u kojem je formirana mala gusjenica. U proljeće se gusjenica hrani na biljci hraniteljici. Kukuljenje se obično dešava ispod kamenja. Apolon ima 1 generaciju godišnje.

Rasprostranjenost u Hrvatskoj

Odgovaraju mu otvoreni i stjenoviti tereni koji mogu biti i pod velikim nagibom. Ovisno o lokalitetu i nadmorskoj visini imago apolona se može pronaći od polovice 6.mj. do prve polovice 8.mj. U Europi i Aziji rasprostranjen je u gorskim područjima koja međusobno nemaju kontakt. Izoliranost je razlog razvoja brojnih podvrsta. Nalazišta podvrste liburnicus koja je prisutna u Hrvatskoj, međusobno su također izolirana sa relativno malim brojem jedinki. Uzevši još u obzir porast godišnjih temeperatura, smatra se da je naš apolon (Parnassius apollo ssp. liburnicus) na pojedinim lokalitetima potencijalno ugrožen. Velebit je područje gdje ima najviše zabilježenih nalaza. Prisutan je na nadmorskim visinama od 800m pa sve do najviših vrhova naših planina. Ispod je karta rasprostranjenosti u Hrvatskoj prema Biologer bazi podataka:

Reference i literatura

● Baza nalaza Biologer,
● Šašić M., Mihoci I., Kučinić M., 2015: Crvena knjiga danjih leptira. Smjernica,
● P. Leraut, 2016: Butterflies of Europe, N.A.P Editions, 2016,
● T. Tolman, R. Lewington, 2008: Collins Butterfly Guide.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*