
Priručnik za danje leptire Hrvatske
Priručnik sadrži slike i opise vanjske morfologije 170 vrsta danjih leptira Hrvatske. Uz kratke opise pojedinih vrsta uključena je karta nalaza te kalendar.
Continue readingBlog na hrvatskom jeziku
Priručnik sadrži slike i opise vanjske morfologije 170 vrsta danjih leptira Hrvatske. Uz kratke opise pojedinih vrsta uključena je karta nalaza te kalendar.
Continue readingZnanstveno ime: Charaxes jasius (Linnaeus, 1767)
Porodica – rod: Nymphalidae – Charaxes
Englesko ime: Two-tailed Pasha
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: NE (nije procjenjivana)
Raspon krila: 75-95 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: planika (Arbutus unedo)
Vještica (Charaxes jasius) pripada grupi naših najvećih leptira. Vrlo je brz letač. Ima karakteristične boje te ga je jednostavno identificirati.
Continue readingZnanstveno ime: Parnassius apollo ssp. liburnicus (Rebel & Rogenkofer, 1893)
Porodica – rod: Papilionidae – Parnassius
Englesko ime: Apollo
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: VU (osjetljiva)
Raspon krila: 65-83 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: žednjaci (Sedum sp), ružičasti žednjak (Rhodiola rosea), planinska čuvarkuća (Sempervivum tectorum).
Apolon (Parnassius apollo) je leptir našeg planinskog područja. U Hrvatskoj je prisutna isključivo podvrsta liburnicus. U odnosu na do sada 160 poznatih podvrsta, ssp. liburnicus jedinke su među većima i ističu se svojim lijepim izgledom.
Continue readingZnanstveno ime: Leptotes pirithous (Linnaeus, 1767)
Porodica – rod: Lycaenidae – Leptotes
Englesko ime: Lang’s Short-tailed Blue
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: NE (nije procjenjivana)
Raspon krila: 20-27 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: vrijesovi (Erica sp), npr primorska crnjuša (Erica manipuliflora)
Mali tigrasti plavac (Leptotes pirithous) je migratorni leptir prisutan većinom u našem priobalnom području od 5. do 12. mjeseca u više generacija. Brojniji je u jesen kada ga je lako zamjetiti jer ima manje drugih leptira iz porodice Lycaenidae.
Continue readingZnanstveno ime: Hemaris fuciformis (Linnaeus, 1758)
Porodica – rod: Sphingidae – Hemaris
Englesko ime: Broad-borded Bee Hawk-moth
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: NE (nije procjenjivana)
Raspon krila: 40-48 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: kozlovine (Lonicera sp), posebno crvena kozja krv (Lonicera xylosteum)
Bumbarasti ljiljak (Hemaris fuciformis) prisutan je u našem planinskom području iako postoje i nalazi na nižim nadmorskim visinama. Npr. na Velebitu je prisutan na nadmorskim visinama tipično oko 800 – 1400 m.
Continue readingZnanstveno ime: Danaus chrysippus (Linnaeus, 1758)
Porodica – rod: Nymphalidae – Danaus
Englesko ime: Plain Tiger
Kategorija ugroženosti u Hrvatskoj: NE (nije procjenjivana)
Raspon krila: 60-80 mm
Biljka hraniteljica gusjenice: šiljasta lastavina (Cynanchum acutum)
U svom radu iz 2006. godine D. Perković opisuje prvi dokumentirani pronalazak mediteranskog monarha (Danaus chrysippus) u Hrvatskoj. Mediteranski monarh je prisutan na jugu Mediterana, Africi i Aziji sa dokumentiranim širenjem prema sjeveru Mediterana. Jedini je leptir iz roda Danaus u Hrvatskoj.
Continue readingSova ušara (Bubo bubo) je naša najveća sova i pripada grupi najvećih sova u svijetu. Mužjak je manji od ženke. Najveća zabilježena težina sove ušare je 4,6 kg. Raspon krila je do 1,90 m. Slične je veličine kao npr. suri orao. Nastanjuje područje Europe i Azije. Postoji 14 evidentiranih podvrsta. Razlikuju se u nijansama boja, nekim odlikama ponašanja i izborom staništa. Bojom perja odlično se prikriva u svojem staništu. Intenzivna narančasto crvena boja očiju je ono što je karakteristično.
U Hrvatskoj ju nalazimo u gorskim i primorskim područjima. Voli kamena šumovita područja koja su pomiješana sa otvorenim niskim raslinjem i travom. Šumoviti dio treba imati velika stabla. Preferira crnogoricu. Teritorijalna je i brigu o zaštiti teritorija veličine od cca 25km2 do 50km2 preuzima mužjak koji je 20-30% manji od ženke. Izbjegava područja gdje je prisutna ljudska aktivnost. Na žalost iz kontinentalnog dijela Hrvatske je istrijebljena zbog lova. U primorskom dijelu je ugrožena zbog uništavanja staniša, brojnih požara i lova.
Mužjak se glasa hukanjem i njime označava da je njegov teritorij zauzet. Glasanje je najčešće od jeseni do sredine zime. I u proljeće se ponekad javlja. Ispod je video sa glasanjem mužjaka:
Ispod možete čuti “razgovor” mužjaka i ženke kojeg sam snimio u našoj primorskoj šumi. Mužjak huće, a ženka odgovara kreštanjem (možda prije lići vrisku):
Plijen lovi najčešće u sumrak kada pažljivo promatra teren sa neke dobro odabrane točke na drveću ili stijeni. Ima odličan vid i sluh, iako prema istraživanjima sova ušara prvenstveno koristi vid za detekciju plijena. Na uočeni plijen ustremljuje se u nečujnom letu. Žrtvu hvata kanđama koje su dugačke 3cm i ubija plijen snažnim stiskom.
Za plijen bira prvenstveno sisavce i druge ptice, većinom dok su na tlu, no nisu rijetki ulovi u letu, na stijeni, drvetu i slično. Lovit će i žabe, zmije, guštere. Odličan je regulator ravnoteže u prirodi. Težina plijena može biti i do 8kg. Plijen koji je lakši od njene težine odnijet će u gnijezdo ili na neko sigurno mjesto i tamo će ga pojesti ili dati mladima. Manji plijen guta u komadu. Teži plijen će pojesti na mjestu ulova čupajući komade mesa kljunom. Ako tijekom sumraka nema dovoljno ulova lovnu aktivnost će produžiti i tijekom dana.
Sova ušara je izrazito dobar regulator u prirodi. Prvenstveno lovi onaj plijen kojeg ima trenuto najviše u prirodi i time uspostavlja ravnotežu. Plijen su joj na prvom mjestu glodavci. Najezde štakora, miševa i voluharica, zečeva, kunića dobro se reguliraju prisustvom sove ušare na njihovom staništu. I ne samo glodavce, sova ušara bira za plijen mlade lisice, kunu zlaticu i bijelicu, ježa, divlju mačku i sličan plijen. Lovi i druge vrste ptica od golubova, pataka, prepelica, jarebica, čaplji, škanjaca, jastreba, drugih vrsta sova i slično.
Nema ih puno i zabilježeni su rijetki ulovi sove ušare od drugih predatora. Pojedine vrste orlova, npr suri orao, mogu uloviti manje i slabije sove ušare. Ostaci hrane pored gnijezda mogu privuči druge predatore tako da npr kune znadu uloviti mladunce sove ušare. Zdravi i odrasli primjerci sove ušare praktički nemaju prirodnog neprijatelja.
Sova ušara je monogamna i gnijezdi se u pravilu svake godine u istom gnijezdu. Za gnijezdo bira šuplja stara debla, šupljine u kamenu ili napušteno gnijezdo od druge ptice grabljivice. Ne gradi gnijezdo i ne skuplja materijal za njega. Često koristi gnijezdo na tlu u neprohodnim dijelovima šume. Ležanje na jajima je u periodu veljača-ožujak. Jaja se polažu u razmaku od 3 dana. Broj jaja varira od 1-3, rijeđe 4-6 kom. Inkubacija traje oko 33 dana. Na jajima je ženka i za to vrijeme ju hrani mužjak. Nakon izlijeganja majka ostaje još 2-3 tjedna uz ptiće, a mužjak lovi i donosi plijen. Nakon toga oba roditelja love s time da mužjak polako prestaje biti aktivan u lovu za mladunce i brigu o njihovoj prehrani preuzima ženka. Ptići su prvih nekoliko dana slijepi. Imaju sivkasto paperje. Smrtnost ptića uvelike ovisi o raspoloživoj prehrani i vještini roditelja. Količina raspoloživog plijena bitno određije brojnost populacije sove ušare.
Sova ušara u našim krajevima nije selica, par zadržava svoj teritorij tijekom života. Kada mlade ušare odrastu, najčešće je to u 9. mj, odlaze do 150km dalje u potrazi za svojim teritorijem. Na sjeveru Azije, gdje je druga podvrsta sove ušare, ona je dijelom selica tj skitalica i tijekom života se gnijezdi na različitim mjestima.
„Uši“ koje vidite na slici nisu uši već pera koja ih imitiraju. Kao i kod sove male ušare (Asio otus) nije jasna uloga lažnih ušiju.
U prirodi sova ušara živi do cca 20 godina, a u zarobljeništvu i do 60 godina. Iz te razlike jasno je da je njen opstanak u prirodi ovisan o smanjenom obimu prehrane kao i ljudskom utjecaju od lova do uništavanja staništa. Sa 2 godine starosti zrela je za razmnožavanje.
1. Brački zbornik, br. 14, Antun Cvitanić: Ornitofauna otoka Brača, 1984,
2. Vlastita promatranja, audio snimke, slike i video materijali. Kopiranje nije dozvoljeno, zaštićeno Zakonom o autorskim pravima.
Ispod su navedena neka rijetka opažanja ptica popraćena fotografijama:
Ispod je tablica sa popisom ptica Hrvatske. Tablica koristi funkciju sortiranja koja se postiže pritiskom na zaglavlje pojedine kolone.