Pupavac

Uvod

Common Eurasian Hoopoe (Upupa epops) with Dalmatian Wall Lizard (Podarcis melisellensis). Pupavac sa krškom guštericom u kljunu.
Common Eurasian Hoopoe (Upupa epops) with Dalmatian Wall Lizard (Podarcis melisellensis). Pupavac sa krškom guštericom u kljunu.

Pupavac (Upupa epops, L. 1758, engleski Common Eurasian Hoopoe) je ptica koja mami svojim izgledom i ponašanjem, te pripada i fauni Hrvatske. Rijetko koja ptica ima tako visok status u mitologiji kao pupavac. Nalazimo ga na slikama i zapisima starog Egipta, Perzije i Grčke. I u novijoj povjesti zaokuplja pažnju brojnih naroda, spominje se u brojnim književnim dijelima i anegdotama. Više razloga je za to. Pupavac naseljava veliki prostor Afrike, Azije i Europe. Svojim ponašanjem, letom, pjevom, načinom kako lovi, te posebno izgledom budi pažnju. Krestu koju skriva, a samo povremeno prikazuje, te načinom glasanja budi pažnju ljudi. Nema ptice koja ima toliki broj naziva u našem jeziku. Tako u primorskom području u puku ga vrlo često zovu božji pjevčić, dok na sjeveru naše zemlje čest naziv je futač. Brojni su drugi pučki nazivi kao: babin kokot, ciganski pijetao, divlji pjevčić, grebenjak, kreba, lupač, pupavčić, pukavac, petelin, rajski pijetao, smrdelj, turčin, urtu, vodak, vutavac, kao i razne izvedenice spomenutih naziva (ref 2). Pupavac je nacionalni simbol Izraela.

Ponašanje

Common Eurasian Hoopoe (Upupa epops) with spider. Pupavac sa paukom u kljunu.
Common Eurasian Hoopoe with spider. Pupavac sa paukom u kljunu.

Pupavac je težak oko 70g, raspon krila je oko 45cm, a ptica je dugačka oko 27cm. Ima snažne i kratke noge prilagođene za brzo hodanje po tlu. Rado slijeće na istaknute stijene i suhe grane ili grane s manje lišća na drveću. Mužjak je malo krupniji i za nijansu svjetlije – intenzivnije boje. Razliku je eventualno moguće uočiti tek ako su zajedno. Mužjak i ženka brane svoj teritorij od drugih parova. U potrazi za hranom brzo hoda po tlu i kljunom grabi kukce, pauke, gusjenice, manje guštere, a kao hrana mogu poslužiti ponekad i sitniji plodovi. Ako je potrebno veći plijen ubija kljunom tako da ga držeći kljunom udara o tlo tako da omekša. Plijen guta odmah ili ga u kljunu nosi u gnijezdo. Vrlo je važan u održavanju ravnoteže prirode.

Uz karakterističan i egzotičan izgled, pupavac ima i zanimljivo ponašanje. Od već spomenutog povremenog širenja kreste tu je i njegov karakterističan pjev. Njegov jedinstven pjev glasanjem „up-up-up, up-up-up“ naš puk spominje kao najavu kiše, negdje je to opet simbol koji nosi nesreću. Hranu (kukci, pauci i manji gušteri) uzima na zemlji, teško ga je primijetiti te ga ljudi obično nesvjesno uplaše i tek onda iznenađeni primijete njegov karakterističan uzlet i let. Bijele pruge na krilima i repu prilikom „valovitog“ leta ostavljaju upečatljiv dojam. Skrovitost i zaštita gnijezda su također zanimljivi.

Selidba

Pupavac je selica koja dolazi iz Južne Sahare (Afrika) u naše krajeve sredinom ožujka (naši otoci), a odlazi iz Hrvatske u Afriku početkom rujna. Let tijekom selidbe traje oko 250 sati u trajanju od oko 25 dana. Dakle prosječan dnevni let u seobi je oko 10h. Zanimljivo je da je oko 50% leta provedeno tijekom noći. Maksimalna zabilježena visina leta je 4500m iako u prosjeku iznosi oko 1000m (ref 1). Dio ih migrira preko naše zemlje dalje prema sjeveru, a dio se gnijezdi u Hrvatskoj.

Gniježđenje

Mužjak i ženka su zajedno samo tijekom parenja i sezone gnježđenja u jednoj godini. Naredne godine biraju drugog partnera. U izboru gnijezda nije izbirljiv, to može biti otvor u drvetu ili pukotina u stijeni, kamenom zidu ruševine ili suhozida. Voli mjesta koja su ipak odmaknuta od ljudi, no nije rijetkost da koristi gnijezdo u blizini naselja. U proljeće kad zauzima teritorij, pupavac obilazi svoje pošte i javlja se karakterističnim pjevom „up-up-up, up-up-up“. Isključivo ženka leži na jajima kojih ima 5-10. Mužjak hrani ženku dok leži na jajima. Inkubacija traje 15-18 dana. Tijekom inkubacije, a i u kratkom periodu nakon toga, ženka brani gnijezdo tako da koristi tekućinu vrlo neugodna mirisa (od tuda i naziv smrdelj) koju može izbaciti iz žlijezde ispod repa. Izmet ptića ima također vrlo neugodan vonj koji tjera grabežljivce. Kada su uplašeni mali ptići se glasaju slično kao siktanje zmije te i to doprinosi sigurnosti gnijezda. Mužjak i ženka zajedno hrane ptiće u gnijezdu naredna 4 tjedna. Nakon toga ptići izlaze iz gnijezda i odmah lete, još oko tjedan dana su zajedno sa roditeljima te nakon toga samostalno nastavljaju život, svak svojim putem.

Stanište

Stanište pupavca su pretežno otvoreni tereni koji imaju nižu travu i nešto malo drveća. Voli da uz proplanke bude i ponešto drveća sa kojih osmatra teren i glasa se. Stjenoviti tereni sa travnatim proplancima su mu također dobro stanište. U Hrvatskoj je čest u obalnom i osobito u priobalnom području (Zagora, obronci Velebita) do nadmorske visine od 1000m. Tijekom migracije može ga se vidjeti posvuda.

Kako snimiti pupavca?

U rano proljeće treba prepoznati njegov karakterističan pjev i uočiti ga dalekozorom. U proljeće, ujutro češće, obilazi svoje pošte (obično neko drvo ili vrh stijene) sa kojeg se glasa. Na istom drvetu se znade zadržati i do pola sata tako da daje vremena da ga se snimi iz dobro zamaskiranog i pripremljenog zaklona. Kad trava već naraste može se uočiti da rađe bira rubove kolnog puta u potrazi za hranom. Treba se dobro maskirati, pripremiti zasjedu na mjestu na koje uzastopno dolazi. Zato je važno promatrati pupavca više dana dok se ne uoče navike i odredi pogodno mjesto za snimanje. Pticu se ne smije ometati tijekom gnježđenja.

Galerija slika

Reference

Ref 1: Miniaturized multi-sensor loggers provide new insight into year-round flight behaviour of small trans-Sahara avian migrants, Felix Liechti, Silke Bauer, Kiran L. Dhanjal-Adams, Tamara Emmenegger, Pavel Zehtindjiev & Steffen Hahn, Movement Ecology volume 6, Article number: 19 (2018)

Ref 2: Antonija Zaradija Kiš, Slovo, sv. 64 (2014), 183–206, Zagreb 2014

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*